Intervju federalnog ministra unutrašnjih poslova Muhidina Alića za novinsku agenciju ONASA

Sarajevo,

07.09.2009.

1. Strateški cilj Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova odnosi se između ostalog, na borbu protiv organizovanog kriminala i poboljšanje sigurnosti u saobraćaju. Smatrate li da Ministarstvo posjeduje kapacitete za postizanje značajnijih pomaka u ovim oblastima i koji su konkretno rezultati postignuti tokom Vašeg mandata?

Tako je. Organizovani kriminal i sigurnost u saobraćaju su u središtu naše pažnje od početka mog mandata federalnog ministra unutrašnjih poslova. I ne bez razloga.
Organizovani kriminal je sigurno društveno najopasniji oblik kriminala. On prijeti da postane jedan od stubova države i tako ugrozi same njene temelje. Zato je naša država slijedeći pozitivnu praksu modernog svijeta, još 2003. godine u Krivičnom zakonodavstvu propisala krivično djelo organizovanog kriminala, te utvrdila posebne istražne radnje kao instrumentarij neophodan za efikasnu borbu policije, tužilaštva i cijelog društva protiv ove pojave. To svakako predstavlja novi kvalitet i našu obavezu da primjenu novih zakonskih rješenja dovedemo na gornji prag efikasnosti.
Međutim, moram reći, da nisam u potpunosti zadovoljan sa postignutim rezultatima.
Bez namjere da ulazim u bilo kakvu egzaktnu analizu mogu reći da je vidljiv mali broj izvještaja policije o počinjenom krivičnom djelu organizovani kriminal. Na izvještajima policije se zna naći i do 15 osumnjičenih za neko krivično djelo, a da policija ne uspije dokazati izvršenje ovog krivičnog djela iako je ono očito iz same radnje osumnjičenih. Organizovani kriminal je opasan jer on pretpostavlja organizovanu grupu od tri ili više ljudi, koji imaju zajednički kriminalni cilj i hijerarhijski su uvezani u kriminalnu grupu. Dokazivanje tog krivičnog djela je teže od dokazivanja klasičnih oblika krivičnih djela, ali to ne znači da je i nemoguće. Recept uspjeha je u primjeni dozvoljenih i propisanih istražnih radnji dokazivanja.
Svjetli primjer odlučne borbe protiv organizovanog kriminala je okončani sudski postupak u predmetu “Gaši i dr”.

Ono što me zabrinjava je da je u posljednje vrijeme primjetno da su članovi organizovanih kriminalnih grupa i policajci različitih policijskih agencija. To je bitna sigurnosna činjenica. Stoga treba preduzeti aktivnosti kako bi se policija iščistila od ovakvih policajaca. Isto tako, treba predvidjeti jasne i transparentne procedure provjere zakonitosti rada policije.
Što se tiče sigurnosti u saobraćaju, činjenica je da najveći broj nasilnih smrti naših građana je u saobraćaju. Dakle ispred ubistava, samoubistava, zadesnih nesreća i slično. I opet to su najčešće mladi ljudi To su ljudi koje svaki dan srećemo na ulici, pošteni ljudi koji završavaju svoj životni put iznenada i vrlo ružno.
Iako sigurnost saobraćaja nije u našoj nadležnosti, mi smo odlučili učiniti napor kako složen ustavni sistem, nadležnost kantona u ovoj oblasti, geografska iscjepkanost neusklađenih aktivnosti kantonalnih policija, ne bi bili uzrok ovakvih fatalnih nesreća.

I mogu reći, do sada smo učinili mnogo. Prvi bh.strateški dokument «Polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraćaja 2008.-2013.» i njegova primjena pokazuju revolucionarne rezultate. Zajednički sa kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova smo uspjeli ne samo zaustaviti tendenciju rasta broja smrtno stradalih i teško povrijeđenih u saobraćaju (koja je od početka ovog milenija pokazivala godišnji rast od 10 %), već i taj broj značajno reducirati. Za oko 7 % smanjen je broj smrtno stradalih, a za oko 11 % teško povrijeđenih u saobraćaju u prvoj godini primjene Akcionog plana za provođenje mjera iz ovog dokumenta. Cilj našeg strateškog dokumenta je smanjenje ovih pokazatelja za oko 5 % na godišnjem nivou, što znači da smo taj cilj ostvarili i premašili očekivanja. Vjerujem da ćemo našim zajedničkim naporima i dalje ostvarivati ovakve i bolje rezultate i da će angažman i drugih kao što su ministarstva obrazovanja i nauke, prometa i komuniakcija, te zdravstva dati dodatni kvalitet i poboljšati ove rezultate.

2. Nedavno ubojstvo 23-ogodišnjeg Amara Mistrića jedan je u nizu zločina koji su uznemirili građane. Smatrate li da je sigurnosna situacija u Federaciji BiH pogoršana te koje aktivnosti FMUP namjerava poduzeti kako bi se ona stabilizirala?

Svakako da je ovo hladnokrvno ubistvo ponovno podsjetilo sve nas, kako je sigurnost za građane u vrhu prioriteta. Osjećaj sigurnosti građana je najvažniji pokazatelj sigurnosne situacije iako objektivno, statistički ta situacija nije lošija u odnosu na ranije stanje. Međutim, glas javnosti je važniji od statistike i svi mi moramo toga biti svjesni.
Svakako da je neadekvatna kaznena politika i nesređenost u zatvorskom sistemu jedan od faktora narušavanja sigurnosti građana. Međutim, ovdje želim naglasiti, i to sam rekao i na sastanku koji je ovim povodom organizovao premijer Federacije BiH, mislim da svi mi trebamo pogledati u svoje institucije i vidjeti šta možemo uraditi na poboljšanju ovakvog stanja. Nalaženje uzroka negdje drugo nije rješenje. Treba vidjeti šta mi sami možemo uraditi.
Dva su segmenta u kojima vidim ulogu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova:

 Zakonsko regulisanje oblasti nošenja i držanja oružja na nivou Federacije BiH ili ako je moguće, donošenje ovakvog zakona na nivou države BiH.
 Energičnija i efikasnija policijska aktivnost u oduzimanju nelegalnog oružja, borbi protiv organizovanog kriminala, uličnog kriminala i krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga.

Ovdje opet smatram da je borba protiv organizovanog kriminala i nelegalne trgovine drogom, direktno vezana i za smanjenje tzv. uličnog kriminala koji upravo zbog uslovljenosti organizovanog kriminala i drugih faktora postaje sve brutalniji i bezobzirniji. Rukovodioci policijskih agencija moraju iznaći operativne metode i izraditi odgovarajuće sigurnosne procjene, te uvažavajući sve druge okolnosti, raditi na sprečavanju ovakvih krivičnih djela koliko je to moguće. Jer, složićete se, najodgovorniji u lancu odgovornih za stanje sigurnosti je policija kojoj je sigurnost građana stavljena u direktnu nadležnost.
Mi ćemo, kroz sastanke sa kantonalnim ministarsvima unutrašnjih poslova ali i drugim agencijama u Bosni i Hercegovini, nastojati što je moguće bolje i efikasnije starati se za sigurnost građana.

3. Nelegalno posjedovanje oružja predstavlja jedan od glavnih uzroka povećanja broja teških krivičnih djela, sa često kobnim posljedicama. Na koji način su zakonski regulirani uvjeti za posjedovanje oružja, te smatrate li opravdanom inicijativu za uvođenje rigoroznijih kazni za nelegalno posjedovanje oružja?

Dio mog odgovora je sadržan u odgovoru na prethodno pitanje. Svakako da je jedan od načina stavljanja pod kakvu takvu kontrolu uličnog kriminala i propisivanje jasnih i rigoroznih procedura za nabavku, nošenje i držanje oružja. I rigoroznije kazne će sigurno doprinijeti ostvarivanju tog cilja. Međutim, bez energičnije primjene već postojećih zakonskih propisa i efikasnih aktivnosti policije to pitanje će vjerovatno i dalje biti značajan faktor nestabilne sigurnosne situacije.

4. Kakvi su izgledi da u Federaciji BiH uskoro budu izgrađeni novi zatvorski kapaciteti i ustanove za smještaj psihički oboljelih i maloljetnih počinitelja krivičnih djela? Šta FMUP može učiniti po ovom pitanju?

Pravo pitanje obzirom da se radi o jednom od gorućih pitanja za sigurnost u Federaciji BiH. Vlada FBiH je, kao što ste vidjeli, izdvojila 15 miliona KM za zatvorski sektor. To je važna intervencija u poboljšanju ukupnog stanja, ali je jasno da su novi zatvorski kapaciteti i to osobito oni za smještaj psihički oboljelih te posebno maloljetnih počinilaca krivičnih djela jedan od najvažnijih strateških aktivnosti Vlade u ovoj oblasti. Na Federalnom ministarstvu pravde je da ovaj problem u što skorije vrijeme riješi a mi ćemo u okvirima naših nadležnosti i mogućnosti učiniti sve što je potrebno da se to pitanje riješi.

5. Kako ocjenjujete suradnju FMUP-a sa ministarstvima unutrašnjih poslova Republike Srpske i kantona? Na koji način FMUP može utjecati na rad kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova te u kojim situacijama se može uključiti u njihove aktivnosti?

Što se tiče saradnje sa MUP-om RS-a saradnja na operativnom nivou je dobra dok bi na institucionalnom nivou ona mogla biti još bolja. Jedna od važnih stvari koje smo željeli postići na tom planu je uspostava nacionalnog balansa u policiji oba entiteta. Nedopustivo je da policija RS-a bude pretežno popunjena srpskim kadrom i obrnuto. Ovaj problem mora biti prevaziđen osobito sa aspekta pospješivanja povratka izbjeglih i raseljenih lica. Tamo gdje postoji nacionalni balans povratak će sigurno biti bolji. I zato na rješavanju ovog pitanja treba ustrajati i u to se trebaju uključiti svi: međunarodna zajednica, Vijeće ministara BiH, vlade entiteta i entitetska ministarstva unutrašnjih poslova.

Saradnja sa kantonalnim ministarstvima unutrašnjih poslova je zaista na odličnom nivou. Uz međusobno utvrđivanje zajedničkih interesa, uvažavajući nadležnosti te radi poboljšanja i harmonizacije rada svih, mi redovno i aktivno sarađujemo na svim pitanjima. Najbolji pokazatelj takve suradnje je upravo provođenje Akcionog plana u oblasti sigurnosti saobraćaja. Zajednički smo značajno uticali na ovaj faktor ukupne sigurnosti građana i tako uticali na ovu pojavu i u Tuzli i u Ljubuškom i u svim drugim kantonima. Slični su rezultati i u drugim oblastima iako oni nisu baš najvidljiviji. Ovakva saradnja će sasvim sigurno, biti način našeg zajedničkog rada i u budućnosti.

6. Smatrate li da policijski službenici u Federaciji BiH posjeduju sve materijalno-tehničke uvjete za izvršavanje zadataka a osobito onih kompliciranih kao što je borba protiv organizovanog kriminala i terorizma?

Vrlo dobro pitanje. Materijalno-tehnička opremljenost i kadrovska ekipiranost policijskih agencija zaduženih za borbu protiv ovih ozbiljnih krivičnih djela je vrlo važna . Naši principi na ovom planu su: motiviraj, opremi i obuči. Na temelju tih principa smo prošle godine proveli projekat nazvan “Organizaciono, kadrovsko i materijalno-tehničko jačanje policije u borbi protiv organizovanog kriminala”.
Kao prvo, u prošloj godini smo značajno poboljšali primanja policajaca našeg Ministarstva. U dva navrata smo primanja povećali za oko 70 %. I moram reći posebno smo na to ponosni obzirom da su naši policajci najbolje plaćeni policajci u zemlji. I dalje ćemo raditi na poboljšanju njihovog materijalnog statusa. Isto tako smo, i pored negativnih ekonomskih kretanja, u okvirima budžeta osigurali sva budžetska potraživanja Federalne uprave policije. I dalje ćemo na tome istrajavati. U okviru ovog projekta smo osigurali 600.000 KM za nabavku moderne policijske opreme potrebne za borbu protiv organizovanog kriminala. Radi što boljeg kadrovskog ekipiranja i moderniziranja policijskih znanja o načinima borbe protiv organizovanog kriminala u novim uslovima i sa novim zakonskim rješenjima, na Univerzitetu u Sarajevu smo u okvirima naše ukupne saradnje, organizovali Postdiplomski specijalistički studij «Zakonitost u istraživanju i dokazivanju organizovanog kriminala». četrnaest policajaca Federalne uprave policije, te još 60-ak policajaca svih kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, SIPA-e, OSA-e, Granične policije i Policije Brčko distrikta se približava kraju ovog, po meni, iznimno važnog oblika educiranja. Oni bi na ovim osnovama trebali postaviti nove standarde i efikasniji rad policije na suzbijanju organizovanog kriminala. Više se ne bi trebalo dešavati da pojedine kriminalističke istrage organizovanog i drugih vrsta kriminala «padaju» zbog nepoštivanja pojedinih zakonskih procedura u prikupljanju dokaza. S druge strane, ovi policajci će znati, na pravi način, voditi složene i zahtjevne istrage. A sve to će poboljšati sigurnost građana i otupiti oštricu organizovanog kriminala u našoj zemlji. Sve to smo nadogradili i održavanjem specijalističkih kurseva vezanih za borbu protiv organizovanog kriminala na našoj Policijskoj akademiji. Nadamo se da će sve ovo na neki način nadomjestiti kadrovsku politiku Federalne uprave policije u posljednjih pet godina, koja do 2009. godine u svoje redove nije primila niti jednog mladog kriminalistu, pravnika ili ekonomistu, kojih, složićete se, ima veliki broj na biroima za zapošljavanje.
Mislim da je ovo put za energičniju i efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala, koji trenutno nije na zavidnom nivou. Ovo je put da slučajevi poput Gašijevog, ili nedavna akcija hapšenja pripadnika organizovanog kriminala, ne budu usamljeni svijetli primjeri u policijskoj praksi u našoj zemlji.

7. Postoji li u BiH opasnost od terorističkih napada? Ima li FMUP informacije o postojanju grupa u Federaciji BiH čije aktivnosti se mogu dovesti u vezu sa terorizmom?

Pitanje terorizma je vrlo ozbiljno pitanje koje ne dozvoljava davanje bilo kakvih neozbiljnih izjava. Ima li ga ili nema, stvar je prevashodno profesije. Operativni sastav policije treba dati pravi odgovor na to pitanje.
Moje je mišljenje da ovaj problem nije ništa manje ili više izražen nego u drugim zemljama civilizovanog svijeta. Međutim, postoji i politička dimenzija ovog pitanja. Određeni krugovi u i izvan Bosne i Hercegovine nastoje ovu zemlju prikazati kao potencijalno leglo terorista kako bi ostvarili znane političke ciljeve. Oni to rade, i pored toga što znaju da takvim izjavama nema mjesta u Bosni i Hercegovini. Najbolji odgovor na ovakva stremljenja je profesionalan i efikasan policijski rad. Policija svojim aktivnostima treba sve nas zaštititi od ovakvih opasnih kriminalnih radnji.

8. Smatrate li da će umanjenje plaća u Federaciji BiH utjecati na motiviranost policijskih službenika u obavljanju dužnosti? Očekujete li štrajk policijskih službenika?

Smanjenje plaća nije popularna mjera u bilo kojem segmentu ljudskog rada, a posebno ne u policiji. Institucija koja se brine o sigurnosti svih nas, svakako treba biti posebno tretirana i vrednovana. Ja sam uložio napore kako do smanjenja plaće ne bi došlo. Ipak iako dođe, vjerujem da će policija pokazati osnovni smisao svog postojanja i podnositi posljedice ovih mjera sa svim drugima. I pored toga, treba raditi na tome da se standard policije u svim policijskim agencijama poboljša i dovede na nivo standarda potrebno za nezavisan i efikasn policijski rad. Takva aktivnost bi morala biti naša zajednička zadaća u budućnosti.(KRAJ)